Unutar Linux zajednice postoje dva velika ideološka pokreta koja su na djelu. Pokret Slobodnog Softvera (Free Software movement) ima za cilj načiniti sav softver slobodnim od restrikcija nametnutih intelektualnim vlasništvom. Sljedbenici ovog pokreta vjeruju da ove restrikcije spriječavaju tehnološki napredak i rad protiv dobrobiti društva. Pokret Otvorenog Koda (Open Source movement) ide ka većini istih ciljeva, ali uzima pragmatičniji pristup prema njima. Sljedbenici ovog pokreta više vole bazirati svoje argumente na ekonomskim i tehničkim prednostima koji dolaze kada se izvorni kod načini potpuno dostupnim, prije nego moralnim i etičkim principima koji pokreću Pokret Slobodnog Softvera.
S druge strane su grupe koje žele održati čvršću kontrolu nad svojim sofverom.
Pokret Slobodnog Softvera vodi Zaklada za Slobodan Softver, organizacija koja skuplja priloge za GNU projekt. Slobodni Softver je više ideologija. Često korišten izraz je "sloboda kao sloboda govora, ne kao besplatno pivo". U osnovi, slobodni softver je pokušaj da se garantiraju određena prava i za korisnike i za programere. Ove slobode uključuju slobodu da se program izvršava iz bilo kojeg razloga, da se proučava i modificira izvorni kod, da se redistribuira kod programa i da se djele bilo koje modifikacije koje napravite. Kako bi se osigurale ove slobode stvorena je GNU Opća Javna Licenca (General Public License, GPL). GPL, ukratko, omogućava da svatko tko distribuira kompilirani program koji je pod GPL licencom također mora pružiti izvorni kod, i da je slobodan napraviti modifikacije u programu sve dok su ove modifikacije isto dostupne u formi izvornog koda. Ovo garantira da jednom kada je program "otvoren" za zajednicu, više nikada ne može biti "zatvoren" osim ako se slože svi autori svakog djela koda (čak i modifikacija) unutar njega. Većina Linux programa su licencirana pod GPL-om.
Važno je napomenuti da GPL ne govori ništa u vezi cijene. Iako može zvučati čudno, ali vi možete naplatiti slobodan softver. Dio "sloboda" se odnosi na slobode koje imate sa izvornim kodom, ne u cijeni koju plaćate za softver. (Međutim, jednom kada vam netko proda, ili pokloni, kompilirani program pod GPL-om onda je obvezan i pružiti vam izvorni kod.)
Još jedna popularana licenca je BSD licenca. Za razliku od GPL-a, BSD licenca ne zahtjeva izdavanje izvornog koda programa. Softver izdan pod BSD licencom dozvoljava redistribuciju u izvornom ili binarnom obliku samo ukoliko je nekoliko zahtjeva ispunjeno. Informacije o autoru ne mogu biti korištene za bilo kakvu vrstu reklame za program. Također, oslobađa autora od odgovornosti za štete koje mogu nastati korištenjem softvera. Mnogo softvera koji je uključen u Slackware Linux je licenciran BSD licencom.
Kao predvodnik mlađeg pokreta Otvorenog Koda, Open Source Initiative (Inicijativa Otvorenog Koda) je organizacija koja postoji samo da pruža podršku softveru otvorenog koda, to jest, softvera koji ima dostupan izvorni kod, kao i program koji je spreman za izvršavanje. Oni ne pružaju specifičnu licencu, već umjesto toga podržavaju razne vrste dostupnih licenci.
Ideja iza OSI-ja je da se omogući da više tvrtki stanu iza otvorenog koda tako što će im se dozvoljavati da pišu svoje osobne licence otvorenog koda i da te licence budu odobrene od strane Inicijative Otvorenog Koda. Mnoge tvrtke žele izdati izvorni kod, ali ne žele koristiti GPL. Pošto ne mogu radikalno promjeniti GPL, ponuđena im je prilika da pruže svoju osobnu licencu i da ona bude odobrena od strane ove organizacije.
Iako Zaklada za Slobodan Softver i Inicijativa Otvorenog Koda rade da pomognu jedni drugima, ipak nisu ista stvar. Zaklada za Slobodan Softver koristi posebnu licencu i stvara softver pod tom licencom. Inicijativa Otvorenog Koda traži podršku za sve licence otvorenog koda, uključujući i onu Zaklade za Slobodan Softver. Osnove zbog kojih svaka strana argumentira slobodno otvaranje izvornog koda ponekad razdvajaju ova dva pokreta, ali činjenica da dvije ideološki različite grupe rade ka istom cilju čini da odajemo poštovanje trudu obje strane.
| Prethodno | Na početak | Sljedeće |
| Što je Slackware? | Iznad | Pomoć |