Poglavlje 13 Osnovne mrežne naredbe Tablica sadržaja 13.1 ping 13.2 traceroute 13.3 DNS alati 13.4 finger 13.5 telnet 13.6 Secure Shell 13.7 Elektronička pošta 13.8 Pretraživači 13.9 FTP klijenti 13.10 Razgovor sa drugim ljudima Računalna mreža se sastoji od nekoliko računala koja su međusobno povezana. Mreža može biti jednostavna (nekoliko računala povezano u vašoj kući ili uredu) ili složena (mreža fakulteta ili čak cijeli Internet). Kada je vaše računalo dio mreže, imate pristup gore navedenim uslugama, bilo izravno (preko naredbi) ili kroz servise kao što su elektronička pošta i web. Postoje razni mrežni programi koje možete koristiti. Neki su pogodni za dijagnozu, kako biste provjerili da sve radi kako treba. Drugi (čitači pošte ili pretraživači Interneta) su korisni kako biste mogli obavljati svoj posao i komunicirati sa drugim ljudima. 13.1 ping Naredba ping(8) šalje ICMP ECHO_REQUEST paket specificiranom udaljenom računalu. Ako računalo odgovori, dobiti ćete povratni ICMP paket. Zvuči čudno? Dakle, možete "pingati" IP adrese računala da provjerite jesu li "živa". Ako nema odgovora, onda možete zaključiti da nešto nije u redu sa tim računalom (računalo može biti izgašeno pa ne vraća ICMP paket ili je postavljeno iza vatrozida koji takvu vrstu prometa). Primjer razgovora dvaju korisnika Linuxa: Korisnik A: Loki je opet pao. Korisnik B: Jesi li siguran? Korisnik A: Da, pokušao sam ga pingati ali nema odgovora. Kao što možete vidjeti sa ovog primjera, naredba ping je veoma korisna i pogodna za svakodnevnu upotrebu. Pruža brz i jednostavan način provjere je li udaljeno računalo uključeno i priključeno na mrežu. Osnovni način upotrebe: % ping www.slackware.com Naravno, postoji mnoštvo dodatnih mogućnosti naredbe. Pogledajte priručnik o naredbi ping gdje su opisane sve mogućnosti (% man ping). 13.2 traceroute Naredba traceroute(8) je, kao i naredba ping, veoma koristan mrežni alat. traceroute ispisuje IP adrese svih routera (usmjerivača) preko kojih se usmjerava paket prema odredišnom računalu. Možete vidjeti koliko je "skokova" (routera, prelazak paketa sa jednog routera na drugi označava jedan skok) od vas udaljena stranica Slackware-a koristeći traceroute naredbu: % traceroute www.slackware.com IP adresa svakog usmjerivača će biti ispisana zajedno sa vremenom odgovora toga usmjerivača. Slijedi primjer ispisa: % traceroute www.slackware.com traceroute to www.slackware.com (204.216.27.13), 30 hops max, 40 byte packets 1 zuul.tdn (192.168.1.1) 0.409 ms 1.032 ms 0.303 ms 2 207.171.227.254 (207.171.227.254) 18.218 ms 32.873 ms 32.433 ms 3 border-sf-2-0-4.sirius.com (205.134.230.254) 15.662 ms 15.731 ms 16.142 ms 4 pb-nap.crl.net (198.32.128.20) 20.741 ms 23.672 ms 21.378 ms 5 E0-CRL-SFO-03-E0X0.US.CRL.NET (165.113.55.3) 22.293 ms 21.532 ms 21.29 ms 6 T1-CDROM-00-EX.US.CRL.NET (165.113.118.2) 24.544 ms 42.955 ms 58.443 ms 7 www.slackware.com (204.216.27.13) 38.115 ms 53.033 ms 48.328 ms traceroute je sličan ping-u jer koristi ICMP pakete . Postoje i dodane mogućnosti naredbe traceroute koje možete vidjeti u stranicama priručnika (manual) za traceroute (% man traceroute). 13.3 DNS alati DNS je skraćenica od Domain Name Service. To je servis koji omogućava vašem računalo pretvaranje imena domene npr. www.slackware.com u IP adresu (64.57.102.34). Na Internetu se koriste IP adrese; usmjerivači usmjeravaju paketa prema IP adresi, a ne prema imenu domena. Pamćenje imena domena je puno lakše od pamćenja IP adresa, bez DNS servisa morali bismo koristiti IP adrese za pristup računalima na mreži. U slučaju da se IP adresa računala promijeni bili bismo u velikoj neprilici. Sasvim sigurno je bolja uporaba lako pamtljivih imena umjesto IP adresa, ali kako osigurati prevođenje imena u IP adrese? Tu nastupa program host. host host(1) se koristi za prevođenje imena računala u IP adrese. Veoma je jednostavan za korištenje: % host www.slackware.com www.slackware.com is an alias for slackware.com. slackware.com has address 64.57.102.34 Što ako iz nekog razloga želimo imati prevođenje IP adrese u ime domene? Odgovor je nslookup. nslookup nslookup je provjereno dobar alat koji se nekad konstantno razvijao. Sada je zastario i moguće je da će biti izbačen iz sljedećih inačica. Za njega ne postoji stranica u priručniku (manual). % nslookup 64.57.102.34 Note: nslookup is deprecated and may be removed from future releases. Consider using the `dig' or `host' programs instead. Run nslookup with the `-sil[ent]' option to prevent this message from appearing. Server: 192.168.1.254 Address: 192.168.1.254#53 Non-authoritative answer: www.slackware.com canonical name = slackware.com. Name: slackware.com Address: 64.57.102.34 dig Najbjesniji pas u selu, domain information groper, ili skraćeno, dig(1) je alat za pronalaženje DNS informacija. dig uzima gotovo sve informacije sa DNS servera uključujući i reverzne pretrage, A, CNAME, MX, SP i TXT zapise. dig ima mnoštvo dodatnih mogućnosti koje su detaljno opisane na njegovoj stranici priručnika (% man dig). % dig @192.168.1.254 www.slackware.com mx ; <<>> DiG 9.2.2 <<>> @192.168.1.254 www.slackware.com mx ;; global options: printcmd ;; Got answer: ;; ->>HEADER<<- opcode: QUERY, status: NOERROR, id: 26362 ;; flags: qr rd ra; QUERY: 1, ANSWER: 2, AUTHORITY: 2, ADDITIONAL: 2 ;; QUESTION SECTION: ;www.slackware.com. IN MX ;; ANSWER SECTION: www.slackware.com. 76634 IN CNAME slackware.com. slackware.com. 86400 IN MX 1 mail.slackware.com. ;; AUTHORITY SECTION: slackware.com. 86400 IN NS ns1.cwo.com. slackware.com. 86400 IN NS ns2.cwo.com. ;; ADDITIONAL SECTION: ns1.cwo.com. 163033 IN A 64.57.100.2 ns2.cwo.com. 163033 IN A 64.57.100.3 ;; Query time: 149 msec ;; SERVER: 192.168.1.254#53(192.168.1.254) ;; WHEN: Sat Nov 6 16:59:31 2004 ;; MSG SIZE rcvd: 159 Ovaj primjer ilustrira rad programa dig. “@192.168.1.254” specificira koji se DNS server koristi. “www.slackware.com” je ime domene za koju vršimo pretragu. "mx" je tip pretrage koja se vrši. U gornjem ispisu se može vidjeti da će e-mail poruka poslana na www.slackware.com zapravo biti poslana na mail.slackware.com za dostavu. 13.4 finger finger(1) ispisuje informacije o traženom korisniku. Programu je potrebno proslijediti korisničko ime ili e-mail adresu i on će pokušati kontaktirati njemu nužan server te vam ispisati korisničko ime, ured, telefonski broj i ostale informacije vezane za traženog korisnika. Evo jedan primjer: % finger johnc@idsoftware.com finger može vratiti korisničko ime, status maila, brojeve telefona i ispis datoteka ".plan" i ".project". Naravno, informacije koje program finger vraća su ovisne o finger serveru. Finger server uključen u Slackware će po pretpostavljenoj vrijednosti (default) ispisati sljedeće: - korisničko ime - broj sobe - kućni telefonski broj - poslovni telefonski broj - status prijavljivanja na sustav - status e-mail poruka - sadržaj datoteke .plan u korisnikovom home direktoriju - sadržaj datoteke .project u korisnikovom home direktoriju Prve četiri stavke se mogu postaviti sa chfn naredbom. chfn naredba sprema postavljene vrijednosti u datoteku /etc/passwd. Promjenu sadržaja (ili izradu) datoteka .plan i .project možete izvršiti koristeći vaš omiljeni program za uređivanje teksta. Te dvije datoteke se moraju nalaziti u vašem home direktoriju i obavezno se zvati .plan i .project. Mnogi korisnici rade finger na svoj korisnički račun sa udaljenog računala da "na brzinu" mogu vidjeti jesu li primili novu e-mail poruku. Neki koriste finger da vide koji je korisnikov plan ili trenutni projekt. Kao i većina naredbi, finger ima dodatne mogućnosti. Pogledajte u priručniku (manual) koje dodatne mogućnosti možete koristiti kod naredbe finger (% man finger). 13.5 telnet Netko je jednom izjavio da je telnet(1) bila najgenijalnija stvar koju je ikad vidio u svijetu računala. Mogućnosti pristupa i rada na računalu sa udaljenog računala je stvar koja razdvaja Unix i njemu slične operativne sustave od drugih operativnih sustava. telnet omogućava prijavu i rad na udaljenom računalu kao da zapravo sjedite za tim računalom. Kada se prijavite za valjanim korisničkim imenom i pripadajućom zaporkom, dobivate na korištenje ljusku (shell). Iz ljuske možete raditi sve što podržava tekstualna konzola: slanje e-mail poruka, čitanje news grupa, premještanje datoteka, itd. Ako pokrenete X-e (grafički način rada) i telnetirate se na udaljeno računalo, možete pokretati aplikacije koje rade sa X-ima na udaljenom računalo i prikazivati ih na svome, lokalnom računalu. Za pristup udaljenom računalu preko telneta kucajte slijedeće: % telnet Ako udaljeno računalo odgovori (ako ima pokrenut telnet server), tražiti će da unesete vaše korisničko ime i zaporku. Ako su korisničko ime i zaporka valjani, dobijate na korištenje ljusku. Za prekid telnet sjednice (session), koristite exit ili logout naredbu. Upozorenje: telnet ne kriptira poruke koje se šalju na udaljeno računalo; poruke se šalju u izvornom obliku, čak i zaporke. Zbog toga nije preporučljivo korištenje telneta preko Interneta. Preporučuje se korištenje Secure Shell-a koji kriptira sav promet te je besplatan za korištenje. Područja primjene telnet protokola Sada kad smo vas uvjerili da ne koristite telnet protokol za pristup udaljenim računalima pokazati ćemo vam nekoliko slučajeva kada je korištenje telneta korisno. Možete koristiti naredbu telnet da se spojite na određeni port udaljenog računala. % telnet [port] Ovo može biti dosta zgodno kada trebate "na brzinu" testirati određni servis i trebate punu kontrolu nad naredbama a želite vidjeti što se točno događa. Možete interaktivno testirati ili koristiti SMTP server, POP3 server, HTTP server, itd. pomoću telneta. Slijedeći primjer prikazuje kako se spojiti na port 80 (HTTP server) na udaljenom računalu putem telnet protokola i kako dobiti neke informacije o radu tog HTTP servera. Primjer 13-1. Spajanje na HTTP server putem telnet protokola % telnet store.slackware.com 80 Trying 69.50.233.153... Connected to store.slackware.com. Escape character is ’^]’. HEAD / HTTP/1.0 HTTP/1.1 200 OK Date: Mon, 25 Apr 2005 20:47:01 GMT Server: Apache/1.3.33 (Unix) mod_ssl/2.8.22 OpenSSL/0.9.7d Last-Modified: Fri, 18 Apr 2003 10:58:54 GMT ETag: "193424-c0-3e9fda6e" Accept-Ranges: bytes Content-Length: 192 Connection: close Content-Type: text/html Connection closed by foreign host. % Ovaj način spajanja vrijedi i za druge tekstualne protokole, potrebno je samo znati broj porta na kojem određeni server "sluša" te naredbe. 13.6 Secure Shell Danas je Secure Shell ono što je telnet nekad bio. ssh(1) dozvoljava spajanje na udaljeno računalo i izvršavanje naredbi na njemu kao da zapravo sjedite za tim računalom. Velika prednost Secure Shella nad telnetom je kriptiranje prometa između vašeg i udaljenog računala, pa ako netko i "uhvati" te pakete (pomoću programa koji se nazivaju "snifferi") neće ih moći pročitati. Tipičan način spajanja na udaljeno računalo preko Secure Shell-a: % ssh carrier.lizella.net -l alan The authenticity of host ’carrier.lizella.net (192.168.1.253)’ can’t be established. RSA key fingerprint is 0b:e2:5d:43:4c:39:4f:8c:b9:85:db:b2:fa:25:e9:9d. Are you sure you want to continue connecting (yes/no)? yes Warning: Permanently added ’carrier.lizella.net’ (RSA) to the list of known hosts. Password: password Last login: Sat Nov 6 16:32:19 2004 from 192.168.1.102 Linux 2.4.26-smp. alan@carrier:~$ ls -l MANIFEST -rw-r--r-- 1 alan users 23545276 2004-10-28 20:04 MANIFEST alan@carrier:~$ exit logout Connection to carrier.lizella.net closed. Prikazano je spajanje na server carrier.lizella.net i provjeravanje prava pristupa nad datotekom MANIFEST. Okidač "-l" kaže da slijedi korisničko ime (alan) na serveru koji potom pita zaporku. 13.7 Elektronička pošta Usluga elektronička pošta je jedan od najpopularnijih na Internetu. 1998. godine je zabilježeno da je poslano više elektroničke pošte nego obične, papirnate pošte. Korištenje elektroničke pošte je zaista često kod korisnika koji je vide kao veoma korisnu uslugu. Pod Slackware-om su pruženi mail server i nekoliko mail klijenata. Svi klijenti opisani ispod su tekstualni. Mnogi korisnici Windows OS-a bi vjerojatno bili protiv takvih tekstualnih klijenata, mi smo mišljanje da tekstualni način rada može biti veoma zgodan, pogotovo kada čitate poštu sa udaljenog računala. Bez brige, postoje i mnogi klijenti elektroničke pošte u grafičkom načinu rada kao što je KDE-ov Kmail. Ukoliko želite koristiti neke od njih pogledajte njihove izbornike za pomoć. pine pine(1) nije elm. Ili tako kaže izreka. Uslijed potrebe studenata za jednostavnim programom za čitanje elektroničke pošte, u Sveučilištu u Washingtonu napravljen je program za čitanje novosti (news) i elektroničke pošte. pine je jedan od najpopularnijih klijenata elektroničke pošte koji se danas koristi i dostupan je na gotovo svim inačicama Unix-a te čak i na Windowsima. Primjer 13-2 Pine-ov glavni izbornik #slika Na slici se vidi glavni izbornik i lista znakova koje su skraćenice nekih naredbi. pine je uistinu složena aplikacija pa ovdje nećemo pisati o svim njegovim mogućnostima. Da bi vidjeli što imate u dolaznom sandučiću (inbox), pritisnite tipku i. Poruke su ispisane zajedno sa njihovim datumom, autorom i naslovom. Označite poruku koju želite pročitati (pomoću strelica na tipkovnici) i pritisnite "Enter". Da bi odgovorili na poruku (reply), pritisnite tipku r. Nakon što ste napisali odgovor na poruku pritisnite kombinaciju Ctrl+X da bi je poslali. Možete pritisnite tipku i da se prebacite u dolazni sandučić i pregledate ostale poruke u njemu. Ako želite izbrisati određenu poruku, označite je u listi i pritisnite tipku d. Poruka je tada označena za brisanje. pine briše poruke kada izlazite iz njega. pine vam dozvoljava da spremite poruke u direktorije. Direktorije možete pregledati tako da pritisnete tipku l. Da bi određenu poruku spremili u direktorij kod ispisa poruka možete označiti poruku i pritisnuti tipku s. Dobiti ćete upit o imenu direktorija u koju će poruka biti smještena. pine ima zaista puno mogućnosti, obavezno bi trebalo pogledati njegovu stranicu u priručniku (% man pine). Tu se nalaze najnovije informacije o aplikaciji. elm elm(1) je također popularan tekstualni klijent elektroničke pošte. Nije okrenut korisnicima kao pine, ali je dosta dugo u uporabi među korisnicima. Primjer 13-3. Elm-ov glavni izbornik #slika Po pretpostavljenoj vrijednosti, po pokretanju elma nalazite se u dolaznom sandučiću. Poruke su ispisane zajedno sa njihovim brojem, datumom, pošiljateljem i naslovom. Koristite strelice na tipkovnici da označite željenu poruku u listi. Pritisnite "Enter" da bi otvorili poruku. Za slanje nove poruke pritisnite tipku m u glavnom izborniku. Pritiskom na tipku d označavate poruku za brisanje. Pritiskom na tipku r pišete odgovor na poruku koju čitate. Sve ove tipke skraćenice su ispisane na dnu prikaza. Stranice u priručniku opisuju mogućnosti eml-a u više detalja, prethodno ih pročitajte prije korištenja elm-a (% man elm). mutt "Svi klijenti elektroničke pošte su loši. Ovaj je samo manje loš." Izvorno sučelje mutt-a je temeljeno na elm-ovom sa dodanim mogućnostima koje su preuzete od drugih popularnih klijenata elektroničke pošte, što je dovelo do hibridnog mutt-a. Neke od mogućnosti mutt-a uključuju: - podršku za boje - podršku za poruke u nitima (threads) - MIME i PGP/MIME podršku - POP3 i IMAP podršku - podršku za više formata poštanskih sandučića (mbox, MMDF, MH, maildir) - visoku razinu prilagodljivosti Primjer 13-4 Mutt-ov glavni izbornik #slika Ako tražite klijenta elektroničke pošte koji će vam pružiti apsolutnu kontrolu nad svim, zavoljeti ćete mutt. Sve postavke se mogu izmijeniti, čak i tipke skraćenice. Ako želite dodati makro, nije problem. Vjerojatno već sada gledate stranicu muttrc u priručniku u kojoj je opisano kako namjestiti sve postavke. Možete pogledati i uključeni primjer muttrc datoteke. nail nail(1) je naredbeni klijent elektroničke pošte. Pošto se sve izvodi pomoću naredbi, dosta je primitivan i kao takav ne pruža korisničko sučelje za olakšano korištenje. Međutim, mailx (nail) je zgodan kada "na brzinu" trebate poslati poruku, radite sa velikim porukama, testirate MTA (Mail Transfer Agent) instalaciju, ili nešto slično. Primijetite da Slackware radi simboličnu poveznicu (link) prema nail na /usr/bin/mail i /usr/bin/mailx. Svaka od tih naredbi izvršava istu aplikaciju. Zapravo, najvjerojatnije ćete vidjeti da se nail spominje kao mail. Osnovni način upotrebe: % mailx mailx čita tijelo poruke (body) sa standardnog ulaza. Možete izlistati datoteku (pomoću naredbe cat) te je poslati, ili možete pisati tekst i, kada završite, pritisnite kombinaciju Ctrl+D. Slijedi primjer slanja koda aplikacije drugoj osobi: % cat randomfunc.c | mail -s "Evo te funkcije" asdf@example.net Stranica priručnika detaljno objašnjava sve mogućnosti naila-a, prije korištenja nail-a je svakako pročitajte. 13.8 Pretraživači Prva stvar koja ljudima pada na pamet kada čuju riječ "Internet" je "surfanje". Ili čitanje stranica pomoću pretraživača. Ta usluga "surfanja" je daleko najpopularnija na Internetu i najzanimljivija prosječnom korisniku. Slackware pruža popularne grafičke pretraživače u "XAP" seriji, kao i tekstualne pretraživače u "N" seriji. Baciti ćemo kratak pogled na neke od tekstualnih klijenata. lynx lynx(1) je tekstualni pretraživač. Pruža brz i jednostavan način pregledavanja stranica na Internetu. Grafika ponekad stvara smetnju ako točno znate što želite. Da pokrenete lynx samo utipkajte lynx kod prompta: % lynx Primjer 13-5. Lynxy-ova pretpostavljena početna stranica #slika Da otiđete na određenu stranicu utipkajte: % lynx http://www.slackware.com Kod lynx-a tipke skraćenice, kao i njihovo značenje, su ispisane pri dnu prikaza. Tipke strelice služe za pomicanje unutar dokumenta (stranice), tipka "Enter" slijedi označenu poveznicu (link) a lijeva strelica služi za odlazak na prethodnu stranicu. Pritiskom na tipku d skidate označenu datoteku. Tipka g otvara „Go“ prompt gdje definirate stranicu koju želite posjetiti. Postoji još mnogo drugih naredbi kod lynx-a. Možete pročitati stranicu priručnika o lynx-a ili pritisnuti tipku h u aplikaciji da dobijete izbornik za pomoć pri korištenju. links Kao i lynx, links je tekstualni pretraživač kod kojega sve akcije izvršavate pomoću tipkovnice. Međutim, kada pritisnete tipku "Esc", otvoriti će vam se izbornik na vrhu prikaza. Ova mogućnost čini links jednostavnim za korištenje, ne treba pamtiti sve tipke skraćenice. Ljudi koji svakodnevno ne koriste tekstualne pretraživače znati će cijeniti tu mogućnost. U usporedbi sa lynx-om, izgleda da links ima bolju podršku za "frameove" i tablice. Primjer 13-6. Links, sa otvorenim izbornikom "File" #slika wget wget(1) je naredbeni alat koji služi za skidanje datoteka sa definiranog URL-a. Zapravo nije pretraživač, uglavnom se koristi za skidanje cijelih ili određenih dijelova stranica za njihovo čitanje bez spajanja na mrežu. Zbog svoje brzine, koristan je kod skidanja datoteka sa HTTP ili FTP servera. Osnovni način korištenja: % wget Možete i dodati određene okidače. Npr. slijedeća linija će skinuti cjelokupni sadržaj Slackware-ove stranice: % wget --recursive http://www.slackware.com wget će napraviti direktorij www.slackware.com i u njemu pohraniti sve datoteke, onako kako su stvarno pohranjene na stranici. wget može skidati datoteke sa FTP stranica; potrebno je samo upisati FTP URL umjesto HTTP URL-a: % wget ftp://ftp.gnu.org/gnu/wget/wget-1.8.2.tar.gz --12:18:16-- ftp://ftp.gnu.org/gnu/wget/wget-1.8.2.tar.gz => ‘wget-1.8.2.tar.gz’ Resolving ftp.gnu.org... done. Connecting to ftp.gnu.org[199.232.41.7]:21... connected. Logging in as anonymous ... Logged in! ==> SYST ... done. ==> PWD ... done. ==> TYPE I ... done. ==> CWD /gnu/wget ... done. ==> PORT ... done. ==> RETR wget-1.8.2.tar.gz ... done. Length: 1,154,648 (unauthoritative) 100%[==================================>] 1,154,648 209.55K/s ETA 00:00 12:18:23 (209.55KB/s) - ‘wget-1.8.2.tar.gz’ saved [1154648] wget ima još mnogo mogućnosti koje mogu poslužiti za npr. zrcaljenje (mirroring) stranica. Za više informacija pogledajte priručnik (% man wget). 13.9 FTP klijenti FTP je skraćenica od File Transfer Protocol. FTP omogućava slanje i primanje datoteka između dva računala. Postoje FTP server i FTP klijent. Mi ćemo ovdje pričati o klijentu. Za radoznale, "klijent" ste upravo vi. "Server" je računalo koje odgovara na vaš FTP zahtjev i dozvoljava vam prijavu (login). Vi ćete skidati datoteke ili ih postavljati na server. Klijent ne može prihvaćati FTP veze, može se samo spajati na server. ftp Da bi se spojili na FTP server, jednostavno izvršite naredbu ftp(1) i upišite adresu ftp servera: % ftp [port] Ako računalo ima pokrenut ftp server, pitati će vas korisničko ime i zaporku. Možete se anonimno prijaviti tako da kao korisničko ime upišete "anonymous". Anonimne FTP stranice su veoma popularne kod arhiva aplikacija. Na primjer, da bi skinuli Slackware Linux preko FTP-a, morate koristiti anonimni FTP. Kada se spojite dobiti ćete ftp> prompt. Postoje neke naredbe specifične za FTP, ali je većina slična naredbama ljuske. Slijedi popis osnovnih naredbi i njihova namjena: Tablica 13-1. ftp naredbe naredba namjena -------------------------------------------------------------------------------- ls ispis datoteka cd promjena direktorija bin postavi binarni način prijenosa podataka ascii postavi ASCII način prijenosa podataka get skini datoteku put postavi datoteku hash uključuje/isključuje prikaz znaka "#" kao indikatora statusa prijenosa tick uključuje/isključuje brojač bajtova prom uključuje/isključuje interaktivni način rada skidanja podataka mget skini 1 ili više datoteka; zamjenski znakovi su dozvoljeni mput postavi datoteku ili više datoteke; zamjenski znakovi su dozvoljeni quit odjava sa FTP servera Možete koristiti neke od slijedećih naredbi koje su samo po sebi jasne: chmod, delete, rename, rmdir. Za ispis svih dostupnih naredbi utipkajte "help" ili "?". ftp je zaista jednostavna aplikacija za korištenje ali joj je korisničko sučelje, na koje smo gotovo svi navikli, prilično manjkavo. Stranica priručnika sadrži detaljnije opise naredbi za ftp(1). ftp> ls *.TXT 200 PORT command successful. 150 Opening ASCII mode data connection for /bin/ls. -rw-r--r-- 1 root 100 18606 Apr 6 2002 BOOTING.TXT -rw-r--r-- 1 root 100 10518 Jun 13 2002 COPYRIGHT.TXT -rw-r--r-- 1 root 100 602 Apr 6 2002 CRYPTO_NOTICE.TXT -rw-r--r-- 1 root 100 32431 Sep 29 02:56 FAQ.TXT -rw-r--r-- 1 root 100 499784 Mar 3 19:29 FILELIST.TXT -rw-r--r-- 1 root 100 241099 Mar 3 19:12 PACKAGES.TXT -rw-r--r-- 1 root 100 12339 Jun 19 2002 README81.TXT -rw-r--r-- 1 root 100 14826 Jun 17 2002 SPEAKUP_DOCS.TXT -rw-r--r-- 1 root 100 15434 Jun 17 2002 SPEAK_INSTALL.TXT -rw-r--r-- 1 root 100 2876 Jun 17 2002 UPGRADE.TXT 226 Transfer complete. ftp> tick Tick counter printing on (10240 bytes/tick increment). ftp> get README81.TXT local: README81.TXT remote: README81.TXT 200 PORT command successful. 150 Opening BINARY mode data connection for README81.TXT (12339 bytes). Bytes transferred: 12339 226 Transfer complete. 12339 bytes received in 0.208 secs (58 Kbytes/sec) ncftp ncftp(1) (izgovara se "Nik-F-T-P") je alternativan ftp klijent koji dolazi uz Slackware. Kao i ftp, ncftp je tekstualna aplikacija, ali ima niz prednosti koje uključuju: - automatsko dovršavanje linija pomoću tipke "Tab" (kao u ljusci) - "Bookmark" datoteka - fleksibilnije korištenje zamjenskih znakova - pamćenje prethodnih naredbi Po pretpostavljenoj vrijednosti, ncftp će se pokušati anonimno prijaviti na server kojeg vi naznačite. Možete mu naznačiti da se želite prijaviti za korisničkim imenom tako da dodate okidač "-u". Jednom kad se prijavite na sustav možete koristiti iste naredbe kao i kod ftp-a, samo ćete ovdje imati pristupačnije sučelje, slično kao kod bash ljuske. ncftp /pub/linux/slackware > cd slackware-current/ Please read the file README81.TXT it was last modified on Wed Jun 19 16:24:21 2002 - 258 days ago CWD command successful. ncftp ...ware/slackware-current > ls BOOTING.TXT FAQ.TXT bootdisks/ CHECKSUMS FILELIST.TXT extra/ CHECKSUMS.asc GPG-KEY isolinux/ CHECKSUMS.md5 PACKAGES.TXT kernels/ CHECKSUMS.md5.asc PRERELEASE_NOTES pasture/ COPYING README81.TXT rootdisks/ COPYRIGHT.TXT SPEEKUP_DOCS.TXT slackware/ SPEEK_INSTALL.TXT source/ CRYPTO_NOTICE.TXT Slackware-HOWTO CURRENT.WARNING UPGRADE.TXT ChangeLog.txt ncftp ...ware/slackware-current > get README81.TXT README81.TXT: 12.29 kB 307.07 kB/s 13-10 Razgovor sa drugim korisnicima wall wall(1) pruža jednostavan način slanja poruke korisnicima sustava. Osnovni način uporabe: % wall [ime_datoteke] Ova linija izvršava ispis sadržaja naznačene datoteke na terminalima svih trenutno prijavljenih korisnika. Ako ne naznačite datoteku, wall će čitati sa standardnog ulaza tako da je dovoljno napisati poruku i za slanje pritisnuti kombinaciju tipki Ctrl+d. wall ne nudi razne mogućnosti ali može biti veoma koristan kada želite korisnicima dati do znanja da radite na održavanju računala, ili ih želite upozoriti da trebate ponovno pokrenuti računalo tako da na vrijeme mogu spremiti svoje podatke te se odjaviti sa sustava :) talk talk(1) omogućava razgovor dvaju korisnika. Okomito razdvaja prikaz na dva jednaka dijela. Da bi započeli razgovor sa nekim korisnikom, pokušajte s ovim: % talk [tty ime] Primjer 13-7. Razgovor dvaju korisnika pomoću talk-a #slika Ako naznačite korisničko ime, smatra se da žalite razgovarati lokalno, tj. sa lokalnim korisnicima na serveru. "tty ime" mogućnost se koristi kada želite pozvati korisnika na određenom terminalu (ako se korisnik prijavio na sustav više od jedanput). Potrebne informacije za razgovor pomoću talk-a možete dobiti pomoću naredbe w(1). talk može pozivati korisnike na udaljenim računalima. Umjesto korisničkom imena je tada potrebno upisati e-mail adresu. talk će pokušati kontaktirati korisnika na tom udaljenom serveru. Mogućnosti talk-a su ograničene, podržava samo razgovor između dva korisnika a komunikacija je moguća samo u jednom smjeru istovremeno (half-duplex). ytalk ytalk(1) je unazadno kompatibilna zamjena za talk. Dolazi sa Slackware-om kao ytalk naredba. Korištenje je slično, ali ima nekih razlika: % ytalk [#tty ime] Primjer 13-8. Razgovor dvaju korisnika pomoću ytalk-a #slika Korisničko ime i terminal se definiraju isto kao i kod talk-a, s razlikom da ih je potrebno upisati zajedno sa znakom "#. ytalk nudi neke prednosti: - izbornik sa mogućnostima se uvijek može pozvati pritiskom na tipku Esc - možete izaći u ljusku dok razgovarate pomoću ytalk-a - i još neke stvari ... Ukoliko ste administrator sustava i želite omogućiti razgovor korisnika pomoću ytalk-a provjerite je li ntalk port omogućen u datoteci /etc/inetd.conf.